2. 7. 2017.

ATINA - VODIČ ZA TURISTE

Atina ili Grad Bogova, prepuna je kulturno-istorijskih znamenitosti. Tokom puta ka Atini  mogu se obići atraktivne lokacije.
Wikipedia

Dakle, za one koji krenu na ovaj bez usputnih skretanja, od Beograda do Akropolja deli ih 1120 km. Najveći deo tog puta je autoput.  Trajanje vožnje je oko 12 sati.

Vožnja nije bila previše naporna – autoput nije  mnogo prometan, lepo se vozi, sve vreme oko 140 do 150 km/č.
Priroda je sve lepša što ste južnije. Brda, klisure, pa tik uz obalu i more, krivudav autoput čine da kilometri brzo prolaze.
Proći ćete pored Paralije, Leptokarije, Nei Pori.
Obavezno posetite Termopilski klanac, jer se nalazi uz autoput. Isključenje za Termopile je jasno obeleženo, a 2 – 3 kilometra dalje i spomenik Leonidi i njegovim Spartancima koji su se tukli sa Persijancima.

Atina ima 3,7 miliona stanovnika.

Drevna Atina, kao i svaki grad (polis)  tog doba, imao je tri osnovna elementa: bio je opasan bedemom, imao je svoju agoru, -  trg koji je predstavljao centar grada. Akropolj je treći element polisa i predstavlja mesto gde su bili smešteni hramovi i svetilišta.
Sve ove znamenitosti u današnjoj Atini koncentrisane su uglavnom u centru grada: Monastiraki i Plaka su centralni delovi  grada gde se nalaze Grčka (drevna) Agora, Rimska Agora, Dionisosov teatar, Adrijanov luk, Zevsov hram i Panathinaikon stadion.
Iznad njih je Akropolj na kome su Partenon, Erehteon i Propileja. Ispod Akropolja, s druge strane u odnosu na Plaku i Monastiraki, su Dionisosov teatar i brdo Filopapos. 

Monastiraki – deo grada ispod Akropolja. Poznat po marketima, piljarama, raznoraznim radnjama koje prodaju sve i svašta. Simpatično, poluneuredno i nekako previše išarano grafitima.

Deo bliži Akropolju, uz samu Grčku agoru je vec druga priča –  brojne uličice, radnjice,  kafići..
Grčka (antička) agora – je prepuna ostataka starih građevina, sa prelepim Hefestovim hramom koji se mora videti.

Adrijanova biblioteka je ono što se izdvaja kao upečatljivu građevinu, kao i kula vetrova – osmougaona građevina koja se koristila za predviđanje vremena. 
Adrijanov luk – koji je delio staru Atinu od Rimske Atine, nalazi se oko 500 metara dalje od Rimske agore, u neposrednoj blizini Zevsovog hrama.Adrijanov luk
Zevsov hram – veličanstveno. Obavezno videti. Sagrađen  u čast vrhovnog Boga Zevsa, oko 480 god. p. n. e.

Na vrhu Akropolja suvereno dominira Partenon, koji se vidi iz svakog dela Atine, osim kada dođete podno brda – penjući se gore, Partenon se gubi iz vida, pa ćete na vrhu prvo ugledati Propileju – fenomenalna ulazna vrata Akropolja. Tek po prolasku kroz vrata Akropolja otvara vam se  pogled na veličanstveni Partenon, dok je levo od njega Erehteon.
Partenon je današnji oblik dobio posle trećeg obnavljanja, jer je dva puta bio rušen, drugi put u Grčko-Persijskom ratu. Sagrađen je u čast Atine Parteno, zaštitnice grada. Erehteon je sagrađen u čast Atine i Posejdona Erehteusa. U njemu je najpoznatje predvorje u kojem dominiraju karijatide (ženski kipovi koji zamenjuju stubove). Akropolj je svoj  veličanstven izgled dobio za vreme procvata u doba Perikla, oko 450 godine p.n.e. Taj period je poznat i kao zlatno doba Atine.

Dionisov teatar – najstariji teatar u Atini, nalazi se odmah ispod Akropolja.

Panathinaikon stadion –Građen je u 4 veku p.n.e., sav u mermeru, obnavljan dva puta, prima 70 000 gledalaca. Na njemu su održane i prve moderne Olimpijske igre.
Grčki parlament – kada od Adrijanovog luka, krenete bulevarom Amalas, koji ide samom ivicom Plake stićićete do Sintagma skvera, na kome se nalazi grčki Parlament.
Svakog punog sata, ispred parlamenta  se vrši smena straže – poprilično paradno i vrlo neobično, ali svakako jedinstveno i obavezno za pogledati evzone.

Uz sve gore pobrojano, u Atini možete obići i videti: Botaničku baštu Akademiju, Univerzitet i Nacionalnu biblioteku.

Parking – Preporuka je  da kucate u navigaciji bilo koju ulicu u delu grada koji se zove Plaka i čim stignetu blizu destinacije parkirate prvi parking koji ugledate. Cena za dnevno parkiranje je oko 6 eura dnevno .

Ulaznice za muzeje – 12 eura po osobi, deca ispod 18 godina ne plaćaju, studenti iz EU ne plaćaju. Sa jednom ulaznicom imate pravo da uđete na sve gore pobrojane lokacije .

Нема коментара:

Постави коментар